Iz godine u godinu primjećujemo da postoje određena pitanja koja muče naše polaznike. Ovo je kratak pregled nekih od tih pitanja za koja smo primijetili da se ponavljaju neovisno o jeziku i razini.

Kako mogu raditi na svom znanju jezika i poboljšati ga?

Najvažnije je da pronađete neku svoju rutinu ili nešto što Vam odgovara i posvetite barem 15tak minuta svaki dan učenju. Riječ ‘učenje’ možda i nije baš najbolji izbor: kako biste se lakše motivirali i održali naviku, ne morate rješavati gramatičke zadatke ako Vam to ne odgovara. Vaših 15tak minuta možete provesti čitajući naglas tekstove iz udžbenika, gledajući video na YouTubeu, možete prevoditi ili učiti napamet tekst svoje omiljene pjesme na stranom jeziku, ili učiti vokabular i gramatiku vježbajući online. Vaših 15 minuta neka bude zabavno i neka Vam ne predstavlja muku. Tako ćete stvoriti najbolje uvjete za učenje i najviše zapamtiti.

Koliko je teško naučiti engleski/njemački?

Naši polaznici najčešće uče ove jezike kao drugi strani jezik. Često novi jezik uspoređuju s onim koji su prije učili. Ako su učili engleski, njemački im se čini mnogo težim. Ako su učili njemački, engleski im se čini kaotičnim. U ranoj fazi može se reći da je engleski lakši iz više razloga: nema padeža ni rodova, a izloženost jeziku je velika i svakodnevna. Međutim, engleski zahtjeva poznavanje više glagolskih vremena u početku i nepravilniji je kad govorimo o pravopisu: općenito, it’s a crazy language! Njemački s druge strane ima jasna pravila koja ako slijedite možete razumjeti zakonitosti jezika i ima smisla. Osim toga, za osnovno funkcioniranje potrebna su Vam dva glagolska vremena. Međutim, problem predstavljaju rodovi i deklinacija (iako treba napomenuti da njemački ima tri padeža manje od hrvatskog jezika). Imajući rečeno na umu, mnoštvo ljudi već je naučilo i jedan i drugi jezik, pa ćete sigurno i Vi. Jeziku pristupite bez straha i znajući da ga učite postepeno i u koracima. Dakle: bez pritiska i ponajprije se zabavite!

Moram li učiti gramatiku?

Iako sam u velikom iskušenju reći ne, treba uzeti u obzir razinu znanja jezika. Ako Vam jezik služi za osnovno sporazumijevanje, možete naučiti dovoljno fraza da prenesete poruku, a ostalo se nadati da je dobro prošlo. Naravno da osnove treba razumjeti, ali gramatika nekad u početku polaznike više izbezumljuje nego pomaže. U početku se usredotočite na vokabular i učite fraze, a ne riječi ili konjugacije. Više razine jezika sasvim su drugi par rukava. Napredno znanje jezika podrazumijeva točnost u svemu pa tako i gramatici. Osim toga, kako biste bili vrsni govornik nekog jezika, morate koristiti mnoštvo struktura, što kompleksnijih, što raznolikijih. To dakako ne možemo bez dobrog poznavanja gramatike. Imajući to na umu, vrsni ćete govornik postati ne zato jer ste riješili mnogo gramatičkih zadataka, već zato jer ste bili u kontinuiranom kontaktu s jezikom i jer ste naporno radili duže vrijeme.

Koliko vremena treba da naučim savršeno govoriti neki jezik?

Definitivno moje najdraže pitanje J Vječnost? Kako bismo shvatili da ovo pitanje zapravo nije dobro postavljeno, moramo pogledati svoj materinji jezik. Govorite li hrvatski savršeno? Znate li sva pravila savršeno primijeniti? Znate li tvoriti sva glagolska vremena? Znate li sve strukture savršeno graditi? Kao nastavnici stranih jezika često mi se događa da se nađem u nedoumici u vezi svog materinjeg jezika, a nakon života provedenog s engleskim mogu reći da ima ‘room to grow’ unatoč diplomama i uloženom radu. Objašnjenje je jednostavno: jezik nije konačan, zatvoren sistem. U njega stalno ulaze nove riječi i nove strukture, jer kako se mijenja svijet, mijenjaju se i misli koje želimo prenijeti, a za koje trebamo jezik. Taman kad mislite da ste sve savladali, pojavi se nova tehnologija, novo otkriće koje sa sobom nosi novi vokabular. Osim toga, razmislite o stručnom vokabularu za svako pojedino područje – čak ni rječnici poput Oxford English Dictionary ili Duden ne mogu tvrditi da sadrže sve riječi koje se koriste u jeziku. Savršenstvo nije realan cilj, ali možemo učiti kako bismo dobro i kvalitetno koristili jezik i kako se ne bismo dovodili u problematične situacije. Najvažnije: svaki polaznik je drukčiji – osim predznanja i osobnog odnosa koji imate s jezikom, izuzetno je važno koliko ćete vremena posvetiti svom jezičnom cilju. Jezik će Vam svaku minutu mnogostruko vratiti!

„Zašto ne možete uzeti lijevak i natočiti nam znanje preko noći?“

Vrlo rado, ali nedostaje nam tehnologije za takav pothvat 🙂

Je li intenzivni tečaj bolji od klasičnog?

Ovisi o Vašim potrebama. Ako Vas pritišću rokovi, intenzivni tečaj je bolja opcija jer ćete proći potrebno gradivo za kraće vrijeme. Međutim, ako se odlučite za ovaj tečaj, pripremite se na naporan tempo i puno samostalnog rada. Prednost klasičnog tečaja je da imamo vremena posvetiti se temama koje su teške, obrađivati ih postepeno i koliko god treba da bi se polaznici osjećali ugodno. Možemo raditi dodatne materijale i aktivnosti. I ako nam se taj dan baš ne da raditi, možemo cijeli sat igrati tabu ili križić – kružić.

Kad želim govoriti engleski, padaju mi na pamet njemačke riječi. Je li to normalno?

Naravno da da. Jezik se razvija u, grubo rečeno, tri stadija: početnom, prijelazomi i naprednom. U početku jedan je sustav već razvijen (jezik koji ste već učili ili materinji jezik), a drugi sustav tek nastaje. Jači sustav uvijek će utjecati na onaj koji je tek u nastajanju. U prijelaznom stadiju sustavi se preklapaju jer mozak traži sličnosti i pokušava sustav urediti. U naprednom stadiju sustavi su odvojeni, iako moram reći da se često dogodi da ‘smetaju’ jedni drugima. To se naziva ‘code-switching’ i vrlo je karakteristično za poliglote. Budite ponosni i code-switchajte bez brige!

Ima li koje pitanje koje nismo odgovorili a uvijek Vas je zanimalo? Javite nam se i potruditi ćemo se dati Vam brz i učinkovit odgovor.

Očekujemo Vas u Didasku:
Čakovec, Športska 6a
Tel: 040 391 072
Mob: 099/422 9866 ili 099/259 1701
e-mail: didasko@didasko.com.hr

www.didasko.com.hr